Skip to main content

Općina Hlebine

41° 10′ N, 8° 35′ W

Dobrodošli u Hlebine – selo koje je postalo sinonim za naivnu umjetnost i autentičnu podravsku tradiciju, mjesto gdje se povijest, kreativnost i svakodnevica isprepliću u jedinstvenom doživljaju!

Hlebine: Kolijevka hrvatske naive i posebnog podravskog duha

Hlebine nisu tipično podravsko selo – Hlebinčani su oduvijek bili drugačiji, otvorenog duha i skloni novim idejama. Upravo je ta posebnost dovela do nastanka svjetski poznate Hlebinske slikarske škole, pravca koji je proslavio Podravinu diljem svijeta. Općina Hlebine smještena je na desnoj obali Drave i broji oko 1.300 stanovnika, a osim samih Hlebina, obuhvaća i naselje Gabajeva Greda.

Povijest i nasljeđe
Povijest Hlebina seže u 17. stoljeće, kada se selo spominje kao dio Vojne krajine u župi Novigrad Podravski. No, još starije naselje Struga, koje se nalazilo kod današnjeg Svetinjskog brega, prvi put se spominje 1330. godine, ali je nestalo u turskim provalama. Današnje Hlebine obnovljene su u 17. stoljeću, a središte sela čini crkva sv. Katarine, dovršena 1834. godine. Ova crkva poznata je po križnom putu i slikama na staklu koje su izradili hlebinski umjetnici, čime je sakralna baština sela dodatno obogaćena.

Čudo hrvatske naive
Prava čarolija Hlebina započinje 1920-ih, kada akademski slikar Krsto Hegedušić prepoznaje talent mladih Hlebinčana Ivana Generalića i Franje Mraza. Njihovo slikanje na staklu, pod Hegedušićevim mentorstvom, postaje temelj Hlebinske škole naive. Kasnije im se pridružuje Mirko Virius, a njih trojica postaju utemeljitelji pravca koji će obilježiti hrvatsku i svjetsku umjetnost. Ivan Generalić postaje središnja ličnost, a podučava i drugu generaciju slikara: Miju Kovačića, Ivana Večenaja, Ivana Lackovića Croatu, Dragana Gažija, Franju Filipovića, Martina Mehkeka, Josipa Generalića i druge. Danas u Hlebinama djeluje i treća generacija umjetnika okupljenih u Udrugu hlebinski slikari i kipari naive, a njihova djela možete razgledati u ateljeima i galerijama diljem sela.

Naivna umjetnost iz Hlebina danas je zaštićena nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske, a tehnika slikanja uljanim bojama na staklu postala je simbol ovog kraja.

Galerije i kulturna ponuda
Hlebine su nezaobilazna destinacija za ljubitelje umjetnosti. U selu se nalazi:
Galerija naivne umjetnosti Hlebine – središnja institucija s bogatom zbirkom djela Hlebinske škole i stalnim izložbama, uključujući radove Ivana Generalića.

Obiteljsko gospodarstvo Josip Generalić – kompleks Stare kuće, Etno kuće, Galerije i Ateljea Josipa Generalića, gdje možete doživjeti tipičan život podravske obitelji i razgledati čuvena djela naive.

Ateljei i galerije drugih umjetnika – posjetitelji mogu obići ateljee i galerije treće generacije slikara, često uz najavu, i upoznati se s procesom nastanka slika na staklu.

U Hlebinama se redovito održavaju izložbe, recitali, folklorni nastupi i likovne kolonije, a manifestacija Dani svete Katarine krajem studenoga okuplja cijelu zajednicu i brojne goste.

Autentična podravska iskustva
Hlebine nude mnogo više od umjetnosti. Ovdje možete:
Istražiti kukuruzni labirint na imanju obitelji Želimorski, gdje vas očekuju pastirske igre, radionice starih zanata, izrada predmeta i prezentacije seoskih poslova – idealno za obitelji i sve željne aktivnog odmora.

Uživati u prirodi – biciklističke i pješačke staze vode kroz plodna polja, šume i uz Dravu, a umjetna jezera kod Gabajeve Grede i jezero Čingi Lingi privlače ribolovce i ljubitelje prirode. Dva ribička kluba brinu o okolišu i poribljavanju, a mir i tišina ovih jezera idealni su za opuštanje.

Sudjelovati na likovnim kolonijama i sličnim događanjima uz obale Drave, gdje možete upoznati umjetnike i doživjeti stvaranje naive iz prve ruke.

Gabajeva Greda
Gabajeva Greda je malo selo s oko 150 stanovnika, poznato po šljunčari i jezerima, te arheološkim nalazima koji svjedoče o bogatoj prošlosti. Ovo je mjesto idealno za umjetnike i sve koji traže inspiraciju u miru i prirodi.

Gastronomija i svakodnevica
Podravska kuhinja u Hlebinama nudi domaći kruh, zlevanke, pogače, fiš paprikaš, dravsku ribu, rezance s vrhnjem i makom, te brojne druge specijalitete. U lokalnim gostionicama i na seoskim gospodarstvima možete kušati i domaće sireve, prgice, suhomesnate proizvode i vina.